Zašto Goranci prave najbolje kolače



Zato što poštuju tradiciju. U beogradskoj poslastičarnici "Pelivan" sladoled, kolači i boza se već 162. godine prave po istom receptu.

Slatku bajku prožetu orijentalnim ukusima započeo je Mustafa Pelivani, koji je davne 1851. godine sa Gore došao u Beograd. Novac za otvaranje poslastičarnice zaradio je boreći se na takmičenjima kao rvač, a turska reč "pelivan" upravo to i znači - rvač.
U ponudi male porodične manufakture, u početku su bili tradicionalni turski slatkiši: kadaif, baklave, krempite, šampite, alva, žito i sladoledi, kao i osvežavajući napici - boza i limunada.

I danas, posle više od 160 godina, ove poslastice se i dalje spremaju prema nepromenjenoj recepturi.

"Neke mušterije kažu da nam sladoled nije isti kao pre 30 godina, ali ja tvrdim da su pravljeni po starim receptima, jedino što ni mleko, ni druge namirnice koje koristimo nisu iste kao pre 30 godina, to je ono što se možda promenilo", tvrdi jedan od vlasnika poslastičarnice.


Danas su u ponudi i "moderni" kolači od kojih se najbolje prodaju švarcvald torta, moskva šnit i čizkejk.
Ipak, ono po šta se tradicionalno dolazi u "Pelivan" su sladoledi i baklave, i naravno boza koja se naročito preporučuje trudnicama zbog visokog sadržaja B vitamina.

"Dolaze nam muževi, očevi, rođaci žena koje su se porodila, ili koje su trudne i naručuju: 'Litar, dva, boze za trudnicu", objašnjava nam vlasnik.

"Ovaj zanat se prenosio s generacije na generaciju, sa oca na sina, decenijama. Moj čukundeda je tako učio rođake koji su zatim otvarali svoje poslastičarnice, pa danas u svim većim gradovima Srbije imate poslastičarnice koje se zovu 'Pelivan', njemu u čast", objašnjava jedan od vlasnika poslastičarnice.

Zanimljivo je i to da se veruje da je upravo Mustafa, u tadašnju Jugoslaviju prvi doneo sladoled u kuglama, koji se do tada samo "točio".


Nema komentara:

Objavi komentar

Instagram