GORANSKA SELA-VRANIŠTA

www.mojagora.tk




Po geografskom položaju Vraništa je sedište Gore, u njemu je za vreme turske vladavine bila sreska ispostava, a posle oslobođenja 1912. godine proglašena je za sresko mesto. Vranište je ostalo kao takvo sve dok nije jedan deo ove župe pripao Albaniji, posle Prvog svetskog rata. Pošto je tada postala granično mesto, srez se preselio u Dragaš.

Vranište ima vrlo povoljan položaj. Leži na prostranoj terasi iznad Brodske Reke, u čijoj su dolini njive i livade. S druge strane iznad sela prostire se šumovito brdo Čestak.

Vraništa je staro naselje, pominje se u Arhanđelovoj hrisovulji kao pogranično mesto sa atarom sela Brod. U njemu se očuvao kontinuitet stanovništva iz tog doba, što se vidi iz topografskih naziva. Utrina Čisti pominje se u pomenutoj povelji. Drugi nazivi su: Marin Dof, Dražojce, Crnila, Višenik, Božovo, Đurđoica, Brzoica (iznad sela), Stari Lazi, Vrškoje, Paraspore (njive), Dukarnice, Vlaška (ravan između Mlike i Vranište), Ribanište i Premenje (njive), Budev Rit, Prisovo, Budjinci (utrine), Grnčarica (njive), Garišta, Garje, Kulišta, Crkvišta (njive), Lev Kamen, Bukojna (bila bukova šuma), Azirin Glas, Čestak, Vlaški Potok.
www.mojagora.tk
Vraništa

Ostaci iz ranijeg doba su: „Staro kaursko groblje i Crkvina pod Budev Rit. Najvažnije mesto, ne samo za Vranište nego i za druga okolna sela „Đurova Crkva“ u Marin Dolu, gde se narod skuplja na Đurđevdan i tu igra „Oro“.

Današnja Vraništa se deli uglavnom na mahale: Donja Mahala, Poljakovce, Jovanovićevce, Tutorce, Cekovsku, Kovačevsku i Odžinsku, po rodovima koji žive u njima. Neke mahale su kasnije dobile druge nazive, napr. Odžinska, koju su ranije zvali Markova Mahala.

Najstariji rodovi u Varaništu su Todorovci, Jovanovci , Tutorci, Cekovci (poreklom iz Elbasana), Poljakovci (predak se doselio iz obližnjeg sela Bačke), Memišovci ( došli takođe iz Elbasana kao kovači), Kukokmarovci (došli iz susednog sela Glivnike, kada se ovo selo rasulo zbog čume-kuge) i Mangovci ( doseljeni iz Kolovoza (Ljuma)). Došao je Ibrahim pre četiri pojasa kao čuvar u vodenici, kažu da su se tako prozvali naselivši se u Mangovskoj mahali. 
www.mojagora.tk
Zima-Vraništa
 Takođe stariji rodovi su: Gagovci iz ovog bratstva bila je žena Todorica, nazvana tako po mužu Todoru, koja je umrla kako kažu kao hrišćanka početkom prošlog veka, tu su i Odžinci koji su došli pre nekih 100 godina iz Restelice na majčino imanje.

Danas Vraništa je selo koje se iz dna u dan menja i postaje sve urbanije. Dosta njegovih stanovnika je rasuto po Srbiji i Hrvatskoj, kao i po zemljama zapadne Evrope. Vraništa je selo koje posebno oživi za vreme letnjeg perioda, kada se skoro svi njegovi stanovnici vraćaju kako bi svoje odmore proveli u svom rodnom mestu.

Nema komentara:

Objavi komentar

Instagram